DONIRAJ
ANALIZE
AKTIVNOSTI
MULTIMEDIJA
O NAMA
Interaktivna mapa
Mega Menu Link
Account options
My AccountMy OrdersSupport
Connect with us

Analize

Naš istraživački tim kroz objavljene analize pruža objektivne informacije u cilju boljeg razumevanja globalne, regionalne i nacionalne bezbednosti.

Amerike Azija, Australija i Okeanija Bliski istok i afrika Evropa Naoružanje i vojna oprema Articles in English

Aktivnosti

Naš istraživački tim kroz objavljene analize pruža objektivne informacije u cilju boljeg razumevanja globalne, regionalne i nacionalne bezbednosti.

Publikacije Projekti Vesti

Multimedija

Naš istraživački tim kroz objavljene analize pruža objektivne informacije u cilju boljeg razumevanja globalne, regionalne i nacionalne bezbednosti.

Reportaže Galerija Podkast (u izradi)

O nama

Tim istraživača i saradnika okupljenih u organizaciji fokus svojih aktivnosti usmerava na istraživanje, praćenje i analizu različitih aspekata bezbednosti sa kojima se suočava savremeno društvo.

O CeGIT Naš tim U medijima Statut Kontakt

Aktivnosti

Naša vizija je savremeno, stabilno, sigurno i bezbedno društvo.

Analize

Naš istraživački tim kroz objavljene analize pruža objektivne informacije u cilju boljeg razumevanja globalne, regionalne i nacionalne bezbednosti.

Multimedija

Video i foto materijal sa događaja koje pratimo.

O nama

Tim istraživača i saradnika okupljenih u organizaciji fokus svojih aktivnosti usmerava na istraživanje, praćenje i analizu različitih aspekata bezbednosti sa kojima se suočava savremeno društvo.
Idi nazad

Gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici

Iako složeni geopolitički odnosi između Istoka i Zapada ne predstavljaju nikakvu novost, ruska aneksija ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine označila je početak nove epohe u odnosima dveju strana. Zvanični Kremlj pokušava da zadrži nekadašnje pripadnice Sovjetskog Saveza u svojoj interesnoj zoni, a neki od najdrastičnijih primera takvih težnji jesu oružana agresija na Gruziju 2008. godine, kao i prisustvo konstantnih tenzija na istoku Ukrajine. Nepoštovanje Minskog protokola postala je nova realnost, ali Zapad je odnedavno zabrinut zbog stacioniranja velikog broja ruskih trupa u blizini ukrajinske granice i strahuje da je zvanična Moskva spremna na invaziju svog suseda.

Zapadni strateški pravac

Različite odluke unutar Oružanih snaga Ruske Federacije, formiranje novih jedinica ranga armija i divizija, te prebacivanje trupa bliže svojim zapadnim granicama (zapadnom i jugozapadnom strateškom pravcu) u periodu nakon 2016. godine, doprinele su sumnjama da se Ruska Federacija priprema za sprovođenje oružanih akcija prema Ukrajini, nalik gruzijskom scenariju. Zbog toga su sve veća budžetska izdvajanja namenjena vojnom sktoru i modernizacija sovjetske tehnike, izazvali veliku pažnju kako evropskih, tako i američkih vlasti.

No, iako su tenzije u ovom delu Evrope prisutne već godinama, poslednjih nekoliko meseci proteklo je kako u raspoređivanju dodatnih trupa i tehnike, tako i u povećanju svih aktivnosti na prostoru ukrajinsko-ruske granice. Očekivano, u fokusu je bilo stacioniranje značajnog broja jedinica ruskih bezbednosnih snaga i to u oblastima Brijanska, Voronježa, Smolenska i Rostova. U prilog tome govore i satelitski snimci dobijeni od strane ,,Maksar Tehnolodžisa” (Maxar Technologies), na osnovu koji se može proceniti da se u okolini pograničnog dela, na ranije pomenutom strateškom pravcu, nalazi čak između 90.000 do 100.000 pripadnika Oružanih snaga Ruske Federacije, odnosno preko 50 bataljonskih taktičkih grupa.

Satelitski snimak trening centra Pogovono (foto: Maxar Technologies)

Prateći sva dešavanja, zapadne obaveštajne službe navode da bi broj vojnika u navedenim oblastima mogao da naraste i do 175.000, što je dodatno zabrinulo ne samo evropske, već i američke zvaničnike koji sada, čini se opravdano, strahuju od moguće invazije na Ukrajinu. Uz to, pojavile su se i određene prognoze koje navode da bi do takvog scenarija moglo doći već polovinom ili krajem januara, odnosno u prvih nekoliko meseci ove godine, budući da je na granicama Ukrajine pored ljudstva skoncentrisano i oko 1.100 tenkova, oko 2.600 borbenih oklopnih vozila, 1.100 artiljerijskih sistema, 360 višecevnih raketnih lansera i 18 mobilnih taktičkih balističkih raketnih sistema. Takođe, pristuna je i vazduhoplovna komponenta koju prema procenama čini oko 330 borbenih aviona (Su-30SM, Su-35S, Su-34, Su-25SM3, MiG-31K sa hipersoničnim sistemom Kinžal) i oko 230 helikoptera

U svemu ovome, najviše pažnje svetske javnosti ipak je privukao ruski vojni centar za obuku ,,Pogonovo”, koji je smešten nedaleko od Voronježa. Satelitski snimci pokazuju da se u objektima trening centra, između ostalog, nalaze tenkovi, višecevni raketni bacači i haubice, ali i dosta praznog prostora, što upućuje na to da se očekuje dodatno dopremanje naoružanja. Takođe, slične aktivnosti primećene su i u više vojnih baza na Krimu, gde je sada koncentrisano najmodernije strateško i taktičko naoružanje, uključujući i ofanzivne vazdušne snage.

(Ne)uspešan dijalog

Zbog sve napetije situacije i objavljanih satelitskih snimaka, predsednici Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država, Vladimir Putin i Džozef Bajden, održali su online sastanak čija je glavna tema bila upravo najnoviji rast tenzija na relaciji Istok – Zapad. No, rezultat ovog ,,susreta” nije bilo željeno iščekivano smirivanje situacije, već su oba predsednička kabineta izvestila kako su njihovi šefovi država bili čvrsti i odlučni u svojim zahtevima. Putin je upozorio američkog kolegu na potencijalne reakcije usled prelaska ,,crvenih linija” koje bi podrazumevale slanje oružja ruskim susedima čiji su odnosi sa njima u najmanju ruku promenljivi, kao i dodatno proširenje Severnoatlantskog saveza na istok, misleći pri tome pre svega na Ukrajinu i Gruziju.

Ruske trupe u mestu Jelnja, nedaleko od Smolenska (foto: Maxar Technologies)

I predsednik SAD zauzeo je tokom razgovora oštar stav, upozoravajući svog kolegu na posledice u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu. Sigurno uvođenje teških ekonomskih sankcija, ali i opstruiranje puštanja u rad Severnog toka 2 izvesni su potezi koji bi bili upereni prema Rusiji, što je predsednik Bajden potvrdio i u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim šefom države, obećavši da će pomoći ovoj zemlji u odbrani svog suvereniteta.

U prilog tome govore saopštenja u kojima zvanični Vašington razmatra slanje dodatne količine naoružanja Ukrajini, koje bi pratilo ono iz prethodnih meseci. Zvanični Kijev dobio je tada, između ostalog, i protivoklopne sisteme ,,Džavelin”, patrolne brodove, municiju, pakete prve pomoći i radio opremu, a pojedini izvori navode da se u oblasti Donjecka nalazi i stotinak pripadnika američkih privatnih vojnih kompanija koji rade na dodatnoj obuci ukrajinskih snaga bezbednosti. Uz to, nezvanično, Ukrajina pokušava da nabavi i raketni sistem zemlja-vazduh ,,Patriot”, ali američki savetnik za nacionalnu bezbednost, Džejk Saliven, izrazio je zabrinutost da bi slanje takvog sistema bilo protumačeno kao viskoko provokativan potez od strane Ruske Federacije.

Ruske jedinice na Krimu početkom prošle godine (foto: www.ukrinform.net)

Sa druge strane, pored SAD, vojnu podršku Ukrajini pružilo je i Ujedinjeno Kraljvstvo, i to u vidu pomoći pri izgradnji dve pomorkse baze u Azovskom i Crnom moru. Takođe, jasni su bili i signali Generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga, koji se čvrsto drži stava da će samo pripadnice Alijanse i Ukrajina odlučivati o pristupanju ove države u savez, te da Rusija ne može i nema prava da se meša u navedni proces. Sličnu poziciju zauzele su Francuska i Nemačka, koje su objavile kako razmatraju uvođenju novih sankcija uperenih prema Ruskoj Federaciji. Međutim, portparol Kremlja, Dmitri Peskov, odbacuje optužbe za moguću agresiju prema Ukrajini i navodi kako Ruska Federacija ima potpuno pravo da raspoređuje svoje trupe po njenoj teritoriji, te da tim potezima ona nikome ne preti.

U međusobnom optuživanju dveju strana, ipak se može zaključiti da Rusiji itekako odgovara stanje konstantne tenzije sa Kijevom, jer sve dok je ona prisutna, minimalnle su šanse za pridruživanje Ukrajine Alijansi. Međutim, jasno je da održavanje stanja napetosti lako može dovesti do eskalacije i oružanog sukoba, a tome dodatno doprinosi i učestalo postojanje nestabilnosti u ovom regionu. Na kraju, biće vrlo interesantno videti kako će se ova, ali i buduća dešavanja odraziti na novoizgrađeni i za mnoge kontroverzni gasovod ,,Severni tok 2”, pogotovu sada kada je cena gasa u Evropi oborila svoj istorijski rekord.

Predrag Grujić

Student osnovnih akademskih studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, studije politikologije. Od 2021. godine angažovan je kao stažista-istraživač Centra za geostrateška istraživanja i terorizam.
Student osnovnih akademskih studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, studije politikologije. Od 2021. godine angažovan je kao stažista-istraživač Centra za geostrateška istraživanja i terorizam.

Najnovije